A
NDRIJEVICA – O tome da je sjever Crne Gore poslednjih decenija suočen sa sve izraženijom migracijom stanovništva i drastičnim padom nataliteta najslikovitije svjedoče podaci o broju učenika koji će naredne školske godine pohađati škole na području opštine Andrijevica. Tako će u klupe jedine gradske OŠ „Bajo Jojić” sjesti svega 13 prvaka, što po brojnim ocjenama, predstavlja alarmantan podatak. U područnim odjeljenjima ove škole, na seoskom području, upisaće se 22 prvaka, a u Osnovnoj školi „Milić Keljanović” u Konjusima svega tri. To znači da će naredne školske godine na području opštine Andrijevica u prvim razredima biti svega 38 učenika, što je najmanje od kako škole postoje. A da broj učenika u Vasojevićima opada iz godine u godinu ukazuje podatak da je Osnovna škola „Bajo Jojić” 1965. godine brojala 1.171 učenika, a ove godine ispod 400.
Po mišljenju Dobrašina Lalevića, direktora ove obrazovne ustanove, više je faktora koji su uzrokovali drastično smanje broja učenika u andrijevičkoj opštini. On je kazao da se radi o složenoj problematici koja zaslužuje ozbiljne stručne analize.
– Ljudi su potrazi za boljim životom često odlazili iz ovih krajeva. Međutim, ranije smo imali brojne porodice sa dosta djece, tako da migraciona kretanja nijesu bitno uticala na broj stanovnika, jer je imao ko i da ode, ali i da ostane. Sad su se vremena promijenila, jer se u našim porodicama rađa sve manje djece. Rijetko se ko odlučuje da ih, kao nekada, ima petoro i više. Uz to, nezvanični podaci ukazuju da na području opštine ima oko 500 neoženjenih momaka. Kada se tome doda da sjeverni region znatno zaostaje za centralnim i južnim, onda i ne čudi što iz godine u godinu imamo sve manje učenika. Sve to ukazuje da je neophodno uraditi stručne analize i dugoročnu strategiju na osnovu koje bi se, uz primjenu stimulativnih mjera za mlade bračne parove, pokušali zaustaviti ovako negativni trendovi – smatra Lalević.
Predsjednik Opštine Andrijevica Srđan Mašović ističe da je svjestan da su migraciona kretanja, a samim tim i sve manji broj učenika, veliki problemi sa kojima se suočava, ne samo Andrijevica, nego i čitavi sjevrni region. On je naglasio da lokalna uprava, u okviru svojih mogućnosti, nastoji da stvori povoljniji ambijent za podizanje nataliteta i život mladih bračnih parova.
– Tačno je da su iseljavanje stanovništva i pad nataliteta veliki problemi u Andrijevici. Negativni društveni trendovi u prošlosti su doprinijeli da ljudi odlaze u razvijenije sredine. Lokalna uprava će preduzimati odgovarajuće aktivnosti za zaustavljanje ovakvih procesa. Usvojili smo niz stimulativnih mjera, od pospješivanja poljoprivredne proizvodnje i rješavanja krupnih infrastrukturnih problema do stvaranja povoljnog ambijenta za investitore koji žele da ulažu u Andrijevicu. Iskreno se nadam da će ove aktivnosti, koje podrazumijevaju otvaranje novih radnih mjesta, dati odgovarajuće rezultate i da ćemo u narednom periodu imati znatno veći broj đaka u obrazovnim ustanovama – kazao je Mašović.
Iz opozicionih redova tvrde da aktuelna vlast i pored brojnih najava nije stvorila odgovarajuće pogodnosti koje bi mlade ljude stimilisale da stvaraju porodice i ostanu da žive u mjestu svog rođenja.
– To što će svega 13 prvaka pohađati gradsku školu u Andrijevici je jeziv podatak, koji kod svakog razumnog čovjeka izaziva strah za naše sjutra. To jedino ne dotiče ljudi na vlasti koji su zauzeli udobne fotelje i koje ne zanima realna slika stvarnosti. Njima je važno da napune svoje džepove i tu se priča završava. To koliko se djece upisuje u škol uopšte ih ne interesujue. Oni umjesto toga sve rade da rasture porodice, jer žalosno je što se danas pojedini mladi ljudi u našim selima umjesto punim ambarima i torovima, hvale socijalama. To su porazne činjenice i dokaz da je aktuelna vlast u Crnoj Gori unizila sve moguće vrijednosti kojima su se ponosili čestiti ljudi sa prostora Vasojevića – ističe predsjednik OO DF-a Vesko Raketić.
Sličnog mišljenja su i u andrijevičkom SNP-u, navodeći da aktuelni režim nije ništa uradio u pravcu razvoja Andrijevice.
– Zna se da poslednjih decenija nije došlo do realizacije nekih krupnih infrastrukturnih projekata i da su brojne fabrike pretvorene u staro gvožđe, što je i dovelo do ovako zabrinjavajućeg stanja, jer čim nema odgovarajućih poslova mladi odlaze, a i oni koji ostaju rijetko se odlučuju da formiraju bračnu zajednicu. Uz to, svih ovih godina našim selima se poklanjalo malo pažnje. Omladina je prepuštena nekom neobaveznom životu, bez ikakvog usmjeravanja u razvojnu priču. Rijetko ko je dobijao šansu za zaposlenje. Zato i ne čudi to što i u gradskom jezgru i u našim selima ima sve manje naroda, a samim tim i sve manje đaka u školskim klupama – naveli su iz andrijevičkog SNP-a.D.J.


Negativni bilansi

Iz Udruženja Vasojevića su konstatovali da raspoloživi podaci jasno ukazuju da opština Andrijevica u poslednje vrijeme bilježi negativne bilanse u svim životnim oblastima, pa i po pitanju obrazovanja.
– Imamo poražavajuću situaciju o broju prvaka iako je Andrijevica prije Prvog svjetskog rata bila, poslije Cetinja, najrazvijeniji kulturni i administrativni centar u Crnoj Gori. Prema popisu iz 1889. godine, u ovom kraju je od 16.591 stanovnika bilo pismeno 2.027 muškaraca ili 23,18 odsto, dok je u Crnoj Gori 12 godina kasnije taj procenat iznosio svega 3,02. Brojni analitičari ukazuje da ovakvo stanje zaslužuje posebnu pažnju, tim prije kad se zna da je u Andrijevica prije vijek i po otvorena druga osnovna škola u Crnoj Gori i da je andrijevička biblioteka, osnovana na praznik Svetog Save 1892. godine, pod pokroviteljstvom vojvode Mirka, kao prva čitaonica na sjeveru Crne Gore. Posebne analize iziskuje saznanje da Andrijevica bilježi sveukupnu razvojnu stagnaciju, i pored toga što je prostor Vasojevića iznjedrio više od 300 doktora nauka, značajan broj akademika, diplomata, generala, i poznatih društveno političkih radnika – naveli su iz Udruženja Vasojevića.


Zatvaraju se područna odjeljenja

Osnovna škola „Milić Keljanović” u Konjusima imala je svoja područna odjeljenja u selima Jošanica, Đuliće Cecuni i Kuti. Škola je prije nekoliko decenija brojala blizu 400 učenika da bi se kako je vrijeme odmicalo, zbog sve prisutnije migrtacije stanovništa i pada nataliteta, taj broj drastično smanjivao. Sada škola broji jedva tridesetak učenika. U međuvremenu je došlo do zatvaranja područnih odjeljenja u Jošanici, Kutima i Cecunima, gdje su školski objekti prepušteni konstantnom propadanju. Da stvar bude još zabrinjavajuća, u tim selima ima više zatvorenih kuća nego onih u kojima neko živi, tako da će, ukoliko se nastavi ovakvim trendom, ubrzo biti stavljen ključ u vrata konjuške škole.